Šta je rješenje?
Obrušavanje fasada u Sarajevu postala skoro svakodnevnica: Da li su građani sigurni?

Novo obrušavanje fasade u samom centru Sarajeva ponovo je otvorilo pitanje sigurnosti građana. U blizini pijace Markale povrijeđena je jedna osoba samo 20 dana nakon obrušavanja fasade u Ferhadiji. Dugogodišnji problem kojem se rješenje ne nazire, jer se nadležnosti prebacuju dok fasade prijete i građanima i turistima.
Obrušavanje fasade u jednom od najfrekventnijih dijelova Sarajeva, odmah pored pijace Markale, rezultiralo je jednom povrijeđenom osobom. Iako su povrede bile lakše, incident je dodatno uznemirio građane. Ovo je drugi slučaj obrušavanja fasade u općini Stari Grad u manje od mjesec dana – obrazac koji se ponavlja godinama, dok se osim znakova upozorenja na zgradama malo toga konkretno poduzima.
Iz Općine Stari Grad nismo dobili odgovor o tome da li se i kakve mjere poduzimaju. Zakon propisuje da su za održavanje zajedničkih dijelova zgrada odgovorni etažni vlasnici i upravitelji. Ipak, iz Općine Centar navode da dio budžetskih sredstava izdvajaju za obnovu fasada.
''Iako je oblast uređenja fasada u direktnoj nadležnosti upravitelja i etažnih vlasnika, Opština Centar Sarajevo kao odgovorna lokalna zajednica iz budžeta je u proteklom periodu izdvajala značajan dio finansijskih sredstava sa ciljem zaštite i unapređenja kulturno-historijske baštine, te da bi se grad Sarajevo učinio ambijentom ugodnog življenja i kako bi mu se upotpunio izgled evropske metropole i prestižne turističke destinacije'', naveli su iz Općine Centar Sarajevo.
Tačni podaci o broju zgrada čije fasade predstavljaju opasnost ne postoje. Vlada Kantona Sarajevo ove godine planira kreditna sredstva EBRD-a za obnovu oko 40 javnih zgrada, ali jedinstvene evidencije o već obnovljenim fasadama u gradskoj jezgri nema.
Veliki broj zgrada u samom centru glavnog grada obilježen je sa znakom ''Opasnost od obrušavanja fasada''. Međutim malo tih fasada se zapravo obnavlja, dok građani ondje gdje je najveća njihova frekvencija moraju paziti dok hodaju u strahu.''
Problem nije ograničen samo na gradsko jezgro. Slična situacija je i u Vogošći, gdje su pojedini stanari fasade obnavljali o vlastitom trošku, bez pomoći općine ili upravitelja.
"Puno se plaća, malo se dobija, a kvalitet je 0. Što se tiče fasada, morali smo svu fasadu sami radit. Niko nam nije izašao u susret. Isto smo išli prema opštini Vogošća sa zahtjevom, oni su rekli 'to je vaša zgrada, vaša odgovornost, pravite sami, ako hoćete pravite ako nećete ne morate.' Tako da sad možete vidjeti da je pola zgrada urađeno, pola nije. Pola fasada išarano, pola nije. Svi koji su imali novca mogli su uradit fasadu, koji nisu imali novca nisu", naveo je Dževad Žero upravnik zgrade u Vogošći.
Problema su svjesni i u Vladi Kantona, koja je u skupštinsku proceduru uputila nacrt izmjena zakona, nakon čega slijedi javna rasprava.
"Tako da se moraju jasno definisati obaveze i etažnih vlasnika i upravitelja, a onda i države, lokalne zajednice i kantona za provođenje tog zakona. Danas je to još uvijek jedna magla propisa, odnosno magla nedorečenosti same zakonske regulative. Moramo nekako početi i da razmišljamo da kao vlasnici stanova nismo samo vlasnici tih 50-60-70 kvadrata u kojima živimo nego da smo vlasnici i krova i fasade i haustora i podrumskih prostorija", kazao je Nihad Uk, premijer KS.
Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove navode da su nakon posljednjeg incidenta opasni dijelovi fasade uklonjeni hitnom intervencijom. Zakonom su propisane kazne od 2 do 10.000 maraka za upravnike koji ne reagiraju, dok vlasnici objekata mogu biti kažnjeni i do 50.000 maraka ako ne otklone opasnost. Upravitelji na naše upite nisu poslali odgvor. Ipak, dok se odgovornost prebacuje s jednih na druge, građani već godinama prolaze ispod fasada koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare